Info i rezervacije 051.217.217

Samostan Marija Zvijezda

vijest_03-02_01

Posjetioci koji prvi put ulaze u opatijsku crkvu u Mariji Zvijezdi, u prvi mah ostaju bez riječi. Taj silni prostor, te nježne boje, to neobično umjetničko uobličenje je nešto što sigurno niste očekivali. Zapravo, toj crkvi, koja je već 30 godina i župna crkva, nema slične u cijeloj Bosni. Izgrađena je za neobično kratko vrijeme: 20. avgusta 1925. godine udaren je temelj, a već godinu dana kasnije gradnja je bila gotova i urađen je svod.

Prvobitni plan za njenu gradnju je uradio redovnik iz samostana, arhitekt brat Eberhard (Wegnandt), koji je izgradio još dvadesetak (manjih) crkava u okolini Banjaluke. Plan je detaljno razradio arhitekta iz Munchena – Bruno Diamant. Starohrišćanski i romanički elementi oblikuju ogroman prostor trobrodne bazilike na tačno promišljen, originalan način, s obzirom na to da je središnja lađa dugačka šezdeset, a široka 10 metara. Originalno je takođe, da je crkva napravljena kao samostanska crkva, za zajednicu, koja je nakon I svjetskog rata postala malobrojna, ipak je brojala 150 članova.

Ono što je osobito u crkvi, jeste njena umjetnička, plastična opremljenost – skulptura je više dopuna arhitekture nego ukras. Bez obzira koliko često dolazili u ovu crkvu, uvjek se može otkriti nešto novo. Pogled nam privlači osam najimpozantnijih velikih reljefa bočno na središnjoj lađi, koji predstavljaju prizore iz Starog i Novog Zavjeta, i četiri manja reljefa u poprečnoj lađi, koji su više alegorijski. Od sveukupno 24 kapitela na stubovima nema dva identična. Između ostalog oni prikazuju utemeljitelje cistercitskog reda, osnivača Marije Zvijezde i njene dosadašnje opate. Raskošno izrezbarene horske klupe, takođe umjeće Bruna Diamanta, nalazile su se prvobitno u središnjoj lađi.

Mala vrata svetohraništa, napravljena prema nacrtu Bruna Diamanta i ukrašena sa šesnaest poludragulja, ukradena su 1988. godine. Sakristija crkve je jedinstvena: ta ogromna prostorija je sva od orahovog drveta, a u njoj se dvadest sveštenika moglo istovremeno pripremati za misu. “Smisao za uređenje prostora, skromna dekoracija i virtuozna zanatska obrada daju ovom objektu izuzetnu vrijednost”, napisao je istoričar umjetnosti Smail Tihić u jednoj studiji o ckrvi u Mariji Zvijezdi.

On sakristiju naziva krunom drvorezbarskog umijeća Bruna Diamanta. Djela Bruna Diamanta u Mariji Zvijezdi imala su neobičnu sudbinu. Glavni oltar je uništen u potersu 1969. godine, no njegovi dijelovi su drugdje iskorišteni, a na njegovo mjesto je postavljena monumentalna slobodna plastika (veliko Raspeće), koja je stajala na groblju u dvorištu crkve.

Neobična sudbina jednog od njegovih djela leži u nevjerovatnom čudu, da je ostalo očuvano: 2,6 m visoki kip Gospe sa djetetom stoji nepričvršćen u jednoj niši gore visoko u svetištu (prezbiteriju). Crkva je oštećena prilikom oba velika potresa, a Gospa ne. Posjeta samostanu Marija Zvijezda je uključena u program razgledanja grada, a na ovaj način možete upoznati djela ovih neobičnih ljudi i posjetiti stalnu izložbenu postavku fotografija “140 godina trapista”.